Prikaz metodoloških i analitičkih pristupa u mikrorazvojnim istraživanjima

Ovaj rad opisuje metodologiju mikrorazvojnih istraživanja, te sadrži pregled najčešćih pristupa u analizi mikrorazvojnih podataka. Pod mikrorazvojnim istraživanjima podrazumijeva se metodološki pristup u kojem se ispitanici opetovano u relativno kratkim vremenskim intervalima izlažu situaciji učenja kako bi se istraživali procesi promjena u znanju, vještinama i razumijevanju (Granott i Parziale, 2002). Blizina i intenzitet opažanja u tim istraživanja, kao i bogatstvo prikupljenih (kvalitativnih i kvantitativnih) podataka, omogućuje pristup tekućim procesima učenja, kao i praćenje toga kako učenici konstruiraju novo znanje i razvijaju strategije rada na zadacima. Zbog detaljnosti podataka o doživljajima i ponašanjima pojedinih ispitanika u vrijeme promjena, metoda je prikladna za ispitivanje individualnih razlika u procesima učenja i razvoja. Složenost metodologije mikrorazvojnih istraživanja nije, međutim, dovoljno praćena uporabom prikladnih analitičkih postupaka. Priroda i struktura podataka iz mikrorazvojnih istraživanja ne odgovara zahtjevima standardnih analitičkih metoda (npr. analizi varijance), a primjenom isključivo deskriptivnih analiza i grafičkog prikazivanja podataka ispuštaju se važni podaci o procesima promjena, i onemogućuje se testiranje složenih istraživačkih hipoteza. Statističko modeliranje mikrorazvojnih podataka predstavlja obećavajuće analitičko rješenje, ali tek treba ući u širu primjenu. U radu su ukratko prikazani primjeri modeliranja podataka koje predlažu Cheshire i sur. (2007). (IN ENGLISH: This article describes a microgenetic methodology and presents an overview of the most frequently-used approaches in microgenetic data analysis. The microgenetic method is a methodology in which subjects are repeatedly exposed to learning situations in relatively short-time spans, which allows for the investigation of the process of change in knowledge, abilities and understanding (Granott and Parziale, 2002). The density and intensity of observations, as well as the richness of data (both qualitative and quantitative) gathered in the research, allow access to ongoing processes of learning and insight into how learners construct new knowledge and develop strategies on tasks. Because of the rich data produced on learners' experiences and reactions in the period of change, this method is applicable for examining individual differences in the process of learning and development. However, the complexity of microgenetic methodology is often not complemented with the application of adequate analytic procedures. While the nature and structure of microgenetic data do not adequately correspond with the requirements of standard analytic methods (e.g. ANOVA), the exclusive use of descriptive analysis and graphical representation of data neglects important data on change processes and makes testing of complex research hypotheses impossible. Statistical modeling of microgenetic data is a promising analytic tool, but is still not used widely. This article introduces examples of such modeling, as proposed by Cheshire et al. (2007).

Metacognitive Knowledge in Relation to Inquiry Skills and Knowledge Acquisition Within a Computer-Supported Inquiry Learning Environment

The study examines two components of metacognitive knowledge in the context of inquiry learning: metatask and metastrategic. Existing work on the topic has shown that adolescents often lacked metacognitive understanding necessary for optimal inquiry learning (Keselman & Kuhn, 2002; Kuhn, 2002a; Kuhn, Black, Keselman, & Kaplan, 2000), but demonstrated that engagement with inquiry tasks may improve it (Keselman, 2003; Kuhn & Pearsall, 1998).The aim of the study is to investigate the gains in metacognitive knowledge that occur as a result of repeated engagement with an inquiry learning task, and to examine the relationship between metacognitive knowledge and performance on the task.The participants were 34 eighth grade pupils, who participated in a self-directed experimentation task using the FILE programme (Hulshof, Wilhelm, Beishuizen, & van Rijn, 2005). The task required pupils to design and conduct experiments and to make inferences regarding the causal structure of a multivariable system. Pupils participated in four learning sessions over the course of one month. Metacognitive knowledge was assessed by the questionnaire before and after working in FILE.The results indicate that pupils improved in metacognitive knowledge following engagement with the task. However, many pupils showed insufficient metacognitive knowledge in the post-test and failed to apply newly achieved knowledge to the transfer task. Pupils who attained a higher level of metacognitive knowledge were more successful on the task than pupils who did not improve on metacognitive knowledge. A particular level of metacognitive understanding is a necessary, but not sufficient condition for successful performance on the task

Metacognitive knowledge in relation to inquiry skills and knowledge acquisition within a computer-supported inquiry learning environment

The study examines two components of metacognitive knowledge in the context of inquiry learning: metatask and metastrategic. Existing work on the topic has shown that adolescents often lacked metacognitive understanding necessary for optimal inquiry learning (Keselman & Kuhn, 2002; Kuhn, 2002a; Kuhn, Black, Keselman, & Kaplan, 2000), but demonstrated that engagement with inquiry tasks may improve it (Keselman, 2003; Kuhn & Pearsall, 1998). The aim of the study is to investigate the gains in metacognitive knowledge that occur as a result of repeated engagement with an inquiry learning task, and to examine the relationship between metacognitive knowledge and performance on the task. The participants were 34 eighth grade pupils, who participated in a self-directed experimentation task using the FILE programme (Hulshof, Wilhelm, Beishuizen, & van Rijn, 2005). The task required pupils to design and conduct experiments and to make inferences regarding the causal structure of a multivariable system. Pupils participated in four learning sessions over the course of one month. Metacognitive knowledge was assessed by the questionnaire before and after working in FILE. The results indicate that pupils improved in metacognitive knowledge following engagement with the task. However, many pupils showed insufficient metacognitive knowledge in the post-test and failed to apply newly achieved knowledge to the transfer task. Pupils who attained a higher level of metacognitive knowledge were more successful on the task than pupils who did not improve on metacognitive knowledge. A particular level of metacognitive understanding is a necessary, but not sufficient condition for successful performance on the task

U sjeni: privatne instrukcije u obrazovanju Hrvatske

Knjiga predstavlja rezultate prvog sustavnog istraživanja o pojavi privatnih instrukcija u hrvatskom obrazovanju. Pojavu privatnih instrukcija predstavlja kao slojevit i složen problem u čijoj se osnovi nalaze brojni obrazovni, ekonomski i društveni čimbenici. Privatne instrukcije – privatni satovi i pripremni tečajevi za prijemne ispite za upis na fakultete – promatraju se kao „ sjena obrazovnog sustava“ koja mnogo govori o kvaliteti i funkcioniranju obrazovnog sustava. Istraživanjem su prikupljeni vrijedni podaci o raširenosti i razlozima korištenja privatnih instrukcija, osobinama korisnika i pružatelja usluga. Analizirana je ponuda privatnih satova i pripremnih tečajeva, te su razmatrani obrazovni, ekonomski i društveni čimbenici koji u hrvatskom obrazovnom kontekstu djeluju na održavanje i rast pojave. Rezultati istraživanja pokazuju da su privatne instrukcije relevantan obrazovni problem koji ima ozbiljne posljedice na obrazovne rezultate i rad učenika i škola, a utječe i na funkcioniranje obrazovnog sustava i društva u cjelini. Pojava privatnih instrukcija može interferirati sa školskim procesima, a korištenje privatnih instrukcija utječe na održavanje i pojačavanje socio-ekonomskih razlika među učenicima, ugrožavajući tako jednake mogućnosti svih učenika za održavanje i napredovanje u sustavu. U knjizi se problematizira postojeća obrazovna politika prema pojavi privatnih instrukcija te se propituje vjerojatnost rasta pojave vezano uz najavljene promjene u obrazovnom sustavu, prije svega produljivanje obveznog obrazovanja i uvođenje državne mature. Na kraju, date su preporuke obrazovnoj politici za smanjivanje negativnih učinaka pojave

Državna matura u Hrvatskoj: prijedlog nacionalnog pristupa

Prikazan je prijedlog nacionalnog pristupa za uvođenje državne mature u hrvatske srednje škole. Prijedlog je temeljen na nizu empirijskih analiza potreba hrvatskog obrazovanja

Metodološki priručnik za izradu kurikuluma: područja kurikuluma, međupredmetne teme, predmeti

IN CROATIAN: U ovoj publikaciji predstavljene su metodološke upute za izradu tri razine kurikulumskih dokumenata nastale u okviru Cjelovite kurikularne reforme u razdoblju 2015.-2016. godine. Objedinjeni su metodološki priručnici za izradu dokumenata područja kurikuluma, međupredmetne teme i nastavne predmete. U metodološkim priručnicima se predlaže struktura kurikulumskih dokumenata te se opisuje kako pristupiti razradi pojedinog elementa kurikuluma. Poseban je naglasak stavljen na određivanje odgojno-obrazovnih očekivanja ili odgojno-obrazovnih ishoda, razradu preporuka za učenje, poučavanje i vrednovanje i povezivanje s drugim kurikulumskim dokumentima. Metodološki priručnici su poslužili stručnim radnim skupinama za izradu nacionalnih kurikulumskih dokumenata u Cjelovitoj kurikularnoj reformi, ali se mogu koristiti i kao upute za izradu kurikuluma na drugim razinama, onoj odgojno-obrazovnih ustanova, razrednoj, izvedbenoj i osobnoj. --------------- IN ENGLISH: This publication presents methodological guidelines for the development of three levels of curriculum documents created within the framework of the Comprehensive Curricular Reform in the period 2015./16. In the publication tools for the development of the curricular documents at the following levels are presented: the areas of curriculum, cross-curricular themes and teaching subjects. The publication offers structures of the curriculum documents and describes how to approach the development of a particular element of the curriculum. Special emphasis is placed on the ways of formulating educational outcomes and elaborating recommendations for learning, teaching and assessment. The publication offers self-assessment tool for evaluating the process of curricular development. Although initially used for the development of the national curricular documents, the guidelines can be used for the curriculum development at other levels such as those of educational institutions, classrooms, teacher and individual pupil

Review of Methodological and Analytical Approaches in Microgenetic Researches

Ovaj rad opisuje metodologiju mikrorazvojnih istraživanja, te sadrži pregled najčešćih pristupa u analizi mikrorazvojnih podataka. Pod mikrorazvojnim istraživanjima podrazumijeva se metodološki pristup u kojem se ispitanici opetovano u relativno kratkim vremenskim intervalima izlažu situaciji učenja kako bi se istraživali procesi promjena u znanju, vještinama i razumijevanju (Granott i Parziale, 2002). Blizina i intenzitet opažanja u tim istraživanjima, kao i bogatstvo prikupljenih (kvalitativnih i kvantitativnih) podataka, omogućuju pristup tekućim procesima učenja, kao i praćenje toga kako učenici konstruiraju novo znanje i razvijaju strategije rada na zadacima. Zbog detaljnosti podataka o doživljajima i ponašanjima pojedinih ispitanika u vrijeme promjena, metoda je prikladna za ispitivanje individualnih razlika u procesima učenja i razvoja. Složenost metodologije mikrorazvojnih istraživanja nije, međutim, dovoljno praćena uporabom prikladnih analitičkih postupaka. Priroda i struktura podataka iz mikrorazvojnih istraživanja ne odgovara zahtjevima standardnih analitičkih metoda (npr. analizi varijance), a primjenom isključivo deskriptivnih analiza i grafičkog prikazivanja podataka se ispuštaju važni podaci o procesima promjena, i onemogućuje se testiranje složenih istraživačkih hipoteza. Statističko modeliranje mikrorazvojnih podataka predstavlja obećavajuće analitičko rješenje, ali tek treba ući u širu primjenu. U radu su ukratko prikazani primjeri modeliranja podataka koje predlažu Cheshire i sur. (2007).This article describes a microgenetic methodology and presents an overview of the most frequently-used approaches in microgenetic data analysis. The microgenetic method is a methodology in which subjects are repeatedly exposed to learning situations in relatively short-time spans, which allows for the investigation of the process of change in knowledge, abilities and understanding (Granott and Parziale, 2002). The density and intensity of observations, as well as the richness of data (both qualitative and quantitative) gathered in the research, allow access to ongoing processes of learning and insight into how learners construct new knowledge and develop strategies on tasks. Because of the rich data produced on learners\u27 experiences and reactions in the period of change, this method is applicable for examining individual differences in the process of learning and development. However, the complexity of microgenetic methodology is often not complemented with the application of adequate analytic procedures. While the nature and structure of microgenetic data do not adequately correspond with the requirements of standard analytic methods (e.g. ANOVA), the exclusive use of descriptive analysis and graphical representation of data neglects important data on change processes and makes testing of complex research hypotheses impossible. Statistical modeling of microgenetic data is a promising analytic tool, but is still not used widely. This article introduces examples of such modeling, as proposed by Cheshire et al. (2007)

Ispitivanje motivacijskih i metakognitivnih čimbenika procesa istraživačkog učenja u računalno podržanom okruženju

U radu je istraživačko učenje smješteno u okvir integrativnog pristupa istraživanju znanstvenog razmišljanja, koji učenike stavlja u situacije učenja koje od njih zahtijevaju sudjelovanje u svim fazama istraživačkog procesa (od postavljanja hipoteza, preko eksperimentiranja, vrednovanja nalaza i kauzalnog zaključivanja, do revidiranja početnih teorija). Istraživačko učenje je definirano kao proces (događaj), koji se odvija u stvarnom vremenu u okvirima specifičnih situacija učenja na jednom zadatku. Ovo učenje je konceptualizirano kao samoregulirajuće učenje u kojem sudjeluju i međusobno djeluju različiti kognitivni, metakognitivni, motivacijski i emocionalni procesi. Dosadašnja istraživanja uglavnom nisu tretirala istraživačko učenje u njegovoj cjelovitosti, već su se usmjeravala na izučavanje pojedinih kognitivnih i metakognitivnih procesa. Cilj je ovog istraživanja sveobuhvatno istražiti promjene u različitim kognitivnim, metakognitivnim i motivacijskim procesima istraživačkog učenja do kojih dolazi uslijed ponavljanih izlaganja učenika situacijama učenja. Osim toga, istraživanje za cilj ima ispitati ulogu metakognitivnih i motivacijskih procesa u korištenju istraživačkih pristupa i stjecanju znanja. U istraživanju je korišten mikrorazvojni istraživački pristup. Sudjelovalo je 34 učenika osmih razreda koji su samostalno radili na jednom zadatku istraživačkog učenja u računalnom okruženju programa FILE (Flexible Inquiry Learning Environment, Hulshof i sur., 2005). U zadatku se od učenika zahtijeva osmišljavanje i provođenje eksperimenata na temelju kojih se zaključuje o kauzalnoj strukturi multivarijatnog modela zadatka (o odnosima između pet nezavisnih i jedne zavisne varijable). U cilju praćenja promjena u stjecanju znanja i korištenju istraživačkih vještina i strategija, učenici su sudjelovali u četiri situacije učenja u razmacima od oko tjedan dana. Rezultati istraživanja pokazuju da učenici, iako ne ostvaruju potpuno znanje i potpuno valjano eksperimentiranje i zaključivanje, tijekom rada na zadatku napreduju u korištenju istraživačkih i metakognitivnih vještina i strategija, u stjecanju znanja o području i stjecanju metakognitivnih znanja o cilju i strategijama rada na zadatku. Na temelju kvantitativnih analiza skupnih rezultata i kvalitativnih studija slučajeva, istraživanje također ukazuje da je korištenje metakognitivnih znanja i vještina ključna odrednica uspješnog istraživačkog učenja, te sugerira da motivacija za rad na zadatku može pospješiti ili ograničiti istraživačko učenje djelovanjem na vrijeme učenja i odabir istraživačkog pristupa. Osim za daljnja istraživanja u području istraživačkog učenja, dobiveni rezultati imaju jasne praktične implikacije za osmišljavanje modela i postupaka poučavanja i učenja znanstvenog razmišljanja u okviru osnovnoškolskog obrazovanja

Postati student u Hrvatskoj

Studija „Postati student u Hrvatskoj“ predstavlja osnovne empirijske spoznaje projekta „Analiza upisa na studijske programe visokih učilišta u Republici Hrvatskoj na osnovu rezultata ispita državne mature u razdoblju od akademske godine 2010./2011. do 2013./2014.“. Osnovni je cilj projekta bio dubinski analizirati proces upisa na studijske programe visokih učilišta u Republici Hrvatskoj na osnovu rezultata ispita državne mature kroz Nacionalni informacijski sustav za prijavu na visoka učilišta (NISpVU). Projekt se temeljio na analizi rezultata ispita državne mature te analizi podataka vezanih uz prijavu i odabire studijskih programa pristupnika u akademskim godinama 2010./2011., 2011./2012., 2012./2013. i 2013./2014